HKUD "Radost" Sela
Čuvari kulturne baštine Sela
HKUD “Radost” Sela
HKUD „RADOST“ iz SELA prvi put u povijesti spominje se još davne 1922. Godine, kao pjevačko-tamburaško društvo „RADOST“ u kojem važnu ulogu ima tadašnji tajnik DVD-a Sela, Đuro Logomerac. Kasnije djelovanje zabilježeno je 1951. – 1962. Godine, kada društvo prestaje sa radom. Bilo je nositelj kulturnog života i imalo je više sekcija: folklornu, dramsku, šahovsku, nogomet i odbojku.
Novo razdoblje kontinuiranog kulturnog rada počinje 1981. godine nastavljajući tradiciju prethodnika, a s ciljem da se od zaborava sačuvaju izvorni narodni običaji, pjesme i plesovi Posavine. Tada je na prijedlog učiteljice Marijane Mačkić pokrenut rad društva pod imenom KUD „JandroČipor“, kako se u to vrijeme zvala i osnovna škola u Selima. 1996. Godine društvo ponovo mijenja naziv u HKUD „RADOST“ prema starom nazivu i pod tim imenom djeluje do danas.
U ratnom razdoblju prekida se osnovna djelatnost zbog mobilizacije članova, stresa i tuge od strahota ratnih djelovanja, nedostatka prostora a i samog raspoloženja te drugih objektivnih problema. Preostali članovi aktivno se uključuju u rad civilne zaštite, na smještaju prognanika i posjeti postrojba na prvoj crti bojišnice Aktivni rad na obavljanju osnovne djelatnosti nastavlja se 1995. godine okupljanjem članstva kao i uvođenjem u rad većeg broja mladih koji su u tom momentu činili polovicu članova društava.
Aktivni rad na obavljanju osnovne djelatnosti nastavlja se 1995. godine okupljanjem članstva kao i uvođenjem u rad većeg broja mladih koji su u tom momentu činili polovicu članova društava.
Uz kulturni rad, pjesmu i ples njeguje se tradicija starih običaja.Do sada su obrađeni običaji: snuboki, umivanje mlade, dolazak po mladu i nastavak svatova, čejanje perja, tučenje ječma, obrada lana, perušanje kuruze, košnja trave, žetva, pranje na potoku, prošćenje, Tijelovska procesija, Badnja večer i odlazak na polnočku,
Od 1981 god. Do danas društvo je nastupilo na svim važnim smotrama u Hrvatskoj (Đakovo, Vinkovci, Sl. Brod, Metković, Dubrovnik, Pleternica, Sv. Martin na Muri, Ogulin, Gospić, Otočac, Bjelovar,Karlovac, MSF Zagreb……i dr.), a bilježi i nastupe u inozemstvu BiH i Njemačka, a u pripremi je putovanje u Slovačku. Redovito zauzima istaknuto mjesto među izvornim folklornim skupinama, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.Izdvojit ćemo samo nagrade:
- 1989.Prva nagrada za prezentaciju narodnih običaja,
- 2019. po ocjeni stručnog povjerenstva Hrvatskog sabora kulture osvojeno je drugo mjesto na državnoj smotri u kategoriji izvornih folklornih društava.
Pjevačka skupina povremeno nastupa i samostalno, a najčešće izvodi izvorne pučke pjesme ili pak stare crkvene napjeve. Istićemo nastupe na županijskoj smotri malih vokalnih skupina u Sisku odakle je tri puta plasirano na državnu smotru ( 2013., 2014. i 2016. godine, te međunarodnu smotru izvornih pjevačkih skupina u Benkovcu 2015. Gdje je u jakoj konkurenciji osvojeno treće mjesto.
Aktivnim radom sa dječjom skupinom nastoji kroz razne aktivnosti prenijeti na mlade članove ljubav i poštovanje prema tradiciji. Mlada skupina trenutno broji 14 članova (12 – 16) godina, i sve češće se aktivno uključuje u koreografije sa starijom skupinom.
U društvu se velika pozornost pridaje prikupljanju, očuvanju i rekonstrukciji izvornih nošnji. Svi članovi nastupaju u originalnim izvornim nošnjama, sve su starosti 70 – 100 godina, a neki primjerci su i stariji.
U vlasništvu 50 članova društva nalazi se oko 250 kompleta nošnji (ženskih-radnih i svećanih, muških i dječjih, te velik broj pojedinačnih dijelova, dodataka i nakita.
U posljednjih nekoliko godina popunjava se i fundus nošnji u vlasništvu društva, kako bi se omogučilo aktivno sudjelovanje i onim osobama koje nemaju vlastitu nošnju
Posebno treba istaknuti osvojene nagrade za nošnje uz napomenu da se nikad ne prijavljuje više puta ista nošnja, niti ista osoba za izbor
Osvojene nadgrade:
- Najoriginalnije odjevena folklorna skupina – Sunja2007.
- Najbolji folklorni par u Svetoj Klari – Zagreb 2009.
- Najbplji folklorni par u Svetoj Klari – Zagreb 2011.
- Prva pratilja na „Brodskom kolu“ 2011.
- Prva pratilja na „Brodskom kolu“ 2012.
- Najljepša Hrvatica u narodnoj nošnji na „Brodskom kolu“ 2013
- Prva nagrada za najljepšu bi najoriginalniju nošnju u KupljenskomHruševcu2016.
- Treća nagradna iza najbolji folklorni par – MartinskaVes2017.
Od 1981. do danas kroz razne sekcije društva prošlo je više od 400 članova različite životne dobi.Trenutno broji oko50 članova u nekoliko sekcija: tamburaši, pjevačka skupina, starija folklorna skupina i mlađa folkorna skupina. U zadnjih nekoliko godina, posebno u zimskim mjesecima vrlo aktivno radi i kreativna radionica (ručni rad, izrada etno nakita i karakterističnih proizvoda sa motivom posavske ruže (kravate, torbice, kutijice i sl.), kao i radionica za popravak, rekonstrukciju i održavanje nošnji. Njegujući odnos prema folkloru i etno blagu, tradiciji i baštini društvo povremeno organizira prigodne izložbe starih upotrebnih predmeta i bogatog ruha iz škrinja naših baka, kao i novih radova vlastite izrade vrijednih članica društava. Brojnost članova, dugogodišnji rad i interes mladih garancija su uspješnog rada i jamstvo da se tradicija neće prekinuti.
.- Od 1996. Kontinuirano organizator je folklornih susreta prigodom blagdana Sv. Marije Magdalene, zaštitnice mjesta i Župe Sela
- Od 2019. Organizira smotru izvornih šetanih kola Posavine
BESPLATNA WEB stranica za Vaš KUD......
Mjesto "Sela"
Sela se nalaze na glavnoj prometnici Sisak – Zagreb. Udaljena su od Siska oko 5 km, a od Zagreba oko 50-tak km. U mjestu živi oko tisuću stanovnika. Mjesto Sela kod Siska nalazi se u središnjoj Hrvatskoj u jugoistočnom dijelu Turopolja koji obično zovemo Odransko polje, na dodiru s donjim Pokupljem. Zbog povoljnih prirodno-geografskih, prometnih i životnih uvjeta, ovo je područje vrlo rano naseljeno.Naselje Sela spominje se 1334. godine, ali prema nekim saznanjima postoji i ranije najvjerojatnije još od početka XIII stoljeća kad je osnovano sisačko vlastelinstvo.Sela su posebno zanimljivo naselje. Kroz povijest su imala stalno funkciju manjeg upravnog centra. Zbog toga su se tu zbivali važni i zanimljivi događaji. Prošle 2006. godine Osnovna škola Sela proslavila je 235 godina svog postojanja, Hrvatski nogometni klub je proslavio svoju 60. godišnjicu, a HKUD «Radost» Sela 25 godina rada. Ove godine bilježe se novi jubileji: 305. godišnjica osnutka župe sv. Marije Magdalene i 125 godišnjica Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sela. To su jubileji kojima bi se mogla ponositi mnoga gradska naselja.
Sela danas pripadaju gradu Sisku od kojeg su udaljena 6 kilometara, a od Zagreba 55 km. Imaju oko 1000 stanovnika u oko 290 obitelji. U mjestu dakle postoji Župna crkva posvećena sv. M. Magdaleni i kapelica sagrađena 2002. godine posvećena Ranjenom Isusu, Pastoralni centar, Osnovna škola Sela, Matični ured, pošta, dječji vrtić, Pučki dom, te više uslužnih, trgovačkih i proizvodnih obrta.
iz knjige: A.Barić, Sela kod Siska
Ženska nošnja
Žensku izvornu nošnju možemo dijeliti u nekoliko varijanti;
- prema načinu izrade ( tkane, prebirane, našivane, štikane i tvežene) uz obavezan dodatak
Čipke koja opet može biti štikana, necana, heklana ili industrijska (počela se koristiti u bogatijim obiteljima razvojem trgovine
- prema prigodi u kojoj se nosi (radne i svećane), uz napomenu da tu postoji mnogo varijanti svećane nošnje ovisno o dobi (starosti) osobe koja je nosi, te o prigodi, što se načešće vezivalo uz određene događaje ili blagdane.
Radna ženska nošnja
Radna nošnja je vrlo jednostavna, šivana od tkanog lanenog platna nešto grublje strukture.
Ima slijedeće dijelove: podoblačka, rubača, zastor i oplećak. Može biti ukrašena malom heklanom ili štikanom čipkom (najčešće djevojke i imućnije mlade snahe)
Djevojačko oglavlje: kosa počešljana na razdjeljak i čvrsto upletena u dvije pletenice, a na krajevima povezane spletnjakima (mašnama)
U svećanoj varijanti nosi se i djevojačka parta – znak da je djevojka stasala za udaju.
Oglavlje udane žene: kosa počešljana na razdjeljak i upletena u dvije pletenice koje se učvrščuju u kunč (trokutasti oblik najčešće rađen od drveta ili u novije vrijeme metala,a sve zaštićeno platnom). Preko svega stavlja se paculica, a ona je u radnoj nošnji dio koji ima najviše ukrasa, redovno je štikana ili našivana, ukrašena štikanom čipkom. Preko paculice može se nositi bijela peća (marama).
Ova varijanta nosi se i u vrijeme žalovanja, kao i u korizmi. Paculica obavezno ima špice prevrnute prema nazad. U novije vrijeme kao znak žalosti umjesto bijele peće nosio se crni rubac.
U svećanoj varijanti paculica je bogato vezena raznobojnom svilom u skladu sa ostalim bojama na nošnji i ukrašena štikanim špicama koje se čvrsto uštirkane nose podignute prema naprijed.
U posebno svećanim prigodama preko paculice nosi se našivana peća ili svileni rubac, a u zimskoj varijanti rubac od pliša sa franđama (resama).
Svečana ženska nošnja
Svećana ženska nošnja vrlo je bogata, vezena svilom u raznim bojama (boja određuje dob osobe koja nosi) mlade djevojke i snahe nose jarke boje, dok što je osoba starija boje su umjerenije, zagasite, bljeđe pa čak do čiste bjeline, a određene boje vezane su i za određenu prigodu:
- Bijela vezena svilom – nosi se za blagdan Tijelova , te kao nošnja za vjenčanje,
- bjelina se također nosi i u korizmi kao i modra koja se najčešće nosila za nedjelju muke – cvjetnicu,
- crvena u više nijansi bez dodataka zelene – nosi ju mlada snaha prvo jutro nakon udaje – Prvojuterka
Muška nošnja
Za razliku od ženske, muška nošnja je puno jednostavnija i skromnija, sa manje ukrasa. Sastoji se od rubače (košulje) i gača (hlača) uzrađenih od lanenog platna, nosi se crni lajbek od čoje i crni šešir koji u posebnim prigodama može biti ukrašen trobojnicom, perom ili cvijetom (šešir najčešće kite samo momci na prošćenjima i u svatovima). Kao obuća uglavnom se nose kožni opanci na kopču ili visoke kožna čizme (novija varijanta za bogatije muškarce).
Kod svećane varijante muške nošnje poprsje, ovratnik i orukavlje na rubači bogato je ukrašeno bijelim štikanim vezom ili čipkom , gače imaju čipku pri rubu nogavica samo u izuzetno svećanim prigodama (Vjenčanje), a redovno na krajevima imaju rojte (rese).
HRVATSKO KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO,
SELA, SISAK,
SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
HRVATSKA
Predsjednica: Jasenka Noršić
Tajnica i Administrator: Verica Kruhan,
Voditeljica: Mara Pribilović
info.hkudsela@selo.hr