KUD "Pokupljanka" Brest Pokupski
Čuvari kulturne baštine Sela
KUD “Pokupljanka” Brest Pokupski
„Seljačka sloga“ Brest prvi puta se spominje kao najstarije pjevačko folklorno društvo petrinjske okolice iz davne 1923.god. Postoje i fotozapisi kao dokazi o aktivnom folklornom djelovanju između 1923. pa do kraja 70-ih godina prošlog stoljeća.
18.listopada 1979.godine u Brestu Pokupskom osnovano je kulturno umjetničko društvo pod nazivom „Pokupljanka“ . Za predsjednika društva tada je izabran Ivo Golub, Branka Šarić kao tajnica te koreografi Karolina Marović i Mirko Grgić. Kroz tri sekcije: pjevačku,plesnu i tamburašku, društvo je tada brojalo oko četrdesetak članova.Zbog ratnih i poslijeratnih okolnosti društvo je 2007.god prestalo sa radom.
U studenom 2016. godine inicijativnom skupštinom seljana „Pokupljanka“ ponovno oživljava. 01.12.2016. kulturno umjetničko društvo iznova je registrirano pod istim nazivom te počinje sa aktivnim radom. Za predsjednicu izabrana je Pavković Ružica, dopredsjednik Meštrović Željko, tajnica Jelača Suzana, Blagajnica Maniček Marija i umjetnički voditelj Hrnčević Darko.
U listopadu 2022.godine osnovana je i dječja skupina. Voditeljica dječje skupine je članica KUD-a Hrnčević Petra. Društvo danas broji oko četrdesetak aktivnih članova. Iza sebe imamo mnoge smotre kao što su Đakovački vezovi,Vinkovačke jeseni, Međunarodna smotra folklora u Zagrebu,Smotre folklora u Pokuplju,Posavini,Banovini,Turopolju,Lici,Dalmaciji te Bosanskoj i Bijeloj krajini.
Ne smije se izostaviti niti turneja po Europi, gostovalo se u Austriji,Mađarskoj, tadašnjoj Čehoslovačkoj te Na ocjenjivačkim smotrama redovito ostvarujemo vrhunske i zavidne rezultate.
Izdvojiti ćemo:
- 15. rujna 2019.godine na 52. Voloderskim jesenima, naša članica Ana Jelača osvojila je prvo mjesto za izbor najljepše snehe u narodnoj nošnji.
- 27.studenog 2021.godine članovi KUD-a na reviji rekonstruiranih narodnih nošnji u KUC-u Travno,Zagreb. Osvojeno prvo mjesto. Djevojačku nošnju predstavila je Hrnčević Petra, nošnju udane žene Erstić Emanuela te mušku nošnju predstavio je Hrnčević Juraj.
Osim samog folklornog djelovanja KUD se aktivno bavi u očuvanju baštine kroz mnoge druge aktivnosti.
Izdvajamo:
- 2019.g izdavanje reprinta knjige „Cvijeta Brestovska“ , Zvonimira Pužara iz 1909.godine,
- Izdavanje i prezentacija slikovnice „Blago bakine škrinjice“ u veljači 2020.godine,
- Snimanje filma „Putevima vode“ u srpnju 2020.godine.
BESPLATNA WEB stranica za Vaš KUD......
Mjesto "Brest Pokupski"
Brest Pokupski je mjesto u Sisačko-moslavačkoj županiji, administrativno u sastavu grada Petrinje, smješteno na lijevoj obali Kupe, odnosno na glavnoj prometnici Petrinja-Zagreb.
Na južnom dijelu sela, prema Petrinji, mjesno je groblje i kapela Svete Barbare (izgrađena prije 350 godina, u potpunosti srušena granatiranjem iz okupirane Petrinje 1991. godine, obnovljena nakon rata).
Mjesto pripada Župi Žažina.
Od spomen-obilježja za stradale iz Domovinskog rata (memorijalna baština) u središtu mjesta se nalazi križ uz glavnu cestu.
U mjestu je sačuvano dvadesetak tradicijskih pokupskih kuća - ruralnih objekata drvene arhitekture, od kojih je Etno kuća Jurinec u gradskome vlasništvu, ali joj je potrebna sanacija, zbog značajnih oštećenja u Domovinskom ratu.
U selu živi oko tristotinjak stanovnika.
Ženska nošnja
Žensku izvornu nošnju možemo dijeliti u nekoliko varijanti;
- prema načinu izrade ( tkane, prebirane, našivane, štikane i tvežene) uz obavezan dodatak
Čipke koja opet može biti štikana, necana, heklana ili industrijska (počela se koristiti u bogatijim obiteljima razvojem trgovine
- prema prigodi u kojoj se nosi (radne i svećane), uz napomenu da tu postoji mnogo varijanti svećane nošnje ovisno o dobi (starosti) osobe koja je nosi, te o prigodi, što se načešće vezivalo uz određene događaje ili blagdane.
Radna ženska nošnja
Radna nošnja je vrlo jednostavna, šivana od tkanog lanenog platna nešto grublje strukture.
Ima slijedeće dijelove: podoblačka, rubača, zastor i oplećak. Može biti ukrašena malom heklanom ili štikanom čipkom (najčešće djevojke i imućnije mlade snahe)
Djevojačko oglavlje: kosa počešljana na razdjeljak i čvrsto upletena u dvije pletenice, a na krajevima povezane spletnjakima (mašnama)
U svećanoj varijanti nosi se i djevojačka parta – znak da je djevojka stasala za udaju.
Oglavlje udane žene: kosa počešljana na razdjeljak i upletena u dvije pletenice koje se učvrščuju u kunč (trokutasti oblik najčešće rađen od drveta ili u novije vrijeme metala,a sve zaštićeno platnom). Preko svega stavlja se paculica, a ona je u radnoj nošnji dio koji ima najviše ukrasa, redovno je štikana ili našivana, ukrašena štikanom čipkom. Preko paculice može se nositi bijela peća (marama).
Ova varijanta nosi se i u vrijeme žalovanja, kao i u korizmi. Paculica obavezno ima špice prevrnute prema nazad. U novije vrijeme kao znak žalosti umjesto bijele peće nosio se crni rubac.
U svećanoj varijanti paculica je bogato vezena raznobojnom svilom u skladu sa ostalim bojama na nošnji i ukrašena štikanim špicama koje se čvrsto uštirkane nose podignute prema naprijed.
U posebno svećanim prigodama preko paculice nosi se našivana peća ili svileni rubac, a u zimskoj varijanti rubac od pliša sa franđama (resama).
Svečana ženska nošnja
Svećana ženska nošnja vrlo je bogata, vezena svilom u raznim bojama (boja određuje dob osobe koja nosi) mlade djevojke i snahe nose jarke boje, dok što je osoba starija boje su umjerenije, zagasite, bljeđe pa čak do čiste bjeline, a određene boje vezane su i za određenu prigodu:
- Bijela vezena svilom – nosi se za blagdan Tijelova , te kao nošnja za vjenčanje,
- bjelina se također nosi i u korizmi kao i modra koja se najčešće nosila za nedjelju muke – cvjetnicu,
- crvena u više nijansi bez dodataka zelene – nosi ju mlada snaha prvo jutro nakon udaje – Prvojuterka
Muška nošnja
Za razliku od ženske, muška nošnja je puno jednostavnija i skromnija, sa manje ukrasa. Sastoji se od rubače (košulje) i gača (hlača) uzrađenih od lanenog platna, nosi se crni lajbek od čoje i crni šešir koji u posebnim prigodama može biti ukrašen trobojnicom, perom ili cvijetom (šešir najčešće kite samo momci na prošćenjima i u svatovima). Kao obuća uglavnom se nose kožni opanci na kopču ili visoke kožna čizme (novija varijanta za bogatije muškarce).
Kod svećane varijante muške nošnje poprsje, ovratnik i orukavlje na rubači bogato je ukrašeno bijelim štikanim vezom ili čipkom , gače imaju čipku pri rubu nogavica samo u izuzetno svećanim prigodama (Vjenčanje), a redovno na krajevima imaju rojte (rese).
HRVATSKO KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO,
SELA, SISAK,
SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
HRVATSKA
Predsjednica: Jasenka Noršić
Tajnica i Administrator: Verica Kruhan,
Voditeljica: Mara Pribilović
info.hkudsela@selo.hr
Pošaljite poruku HKUD "Radost" Sela
Sisak, Sisačko-moslavačka županija
Naše kulturno-umjetničko društvo otvoreno je za čuvare baštine, ljubitelje kulturne ostavšine naših predaka, za sve ljude dobre volje. Možete nas kontaktirati putem obrazca ili na e-mail info.hkudsela@selo.hr. Vrlo rado će mo Vam odgovoriti u najkraćem roku.
